Skip to main content Skip to search
Maksimirsko naselje IV. 29, 10000 Zagreb, Hrvatska
Pon - Pet: 8:00 - 16:00
+385 1 2300 530
info@obstinatio-zg.hr

Novosti

Porezna reforma III.dio u 15 koraka od 01.01.2019. (31.prosinca 2018.)

Od 01.siječnja 2019.godine stupa na snagu:

• Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak

• Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak te

• Zakon o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina.

 

Što je nama zanimljivo nabrojali smo u petnaest točaka pa pročitajte!

1. Neoporeziva isplata nagrade za radne rezultate i drugih oblika dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kn godišnje

2. Povećanje iznosa porezne osnovice do 30.000,00 kn za primjenu porezne stope na dohodak od nesamostalnog rada od 24%

3. Obrazac OPZ-STAT-1 jednom godišnje

4. Ukidanje dva doprinosa na plaću i to: doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5%

5. Povećanje doprinosa na plaću za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5%

6. Član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator i upravitelj zadruge obvezan je plaćati doprinose iz plaće i na plaću za 2019.godinu na osnovicu u iznosu od 5.491,20 kn ako je po toj osnovi osiguran

7. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 2% godišnje (ranije 3%)

8. Ako iz bilo kojeg poslovnog razloga obveznik fiskalizacije prije izdavanja računa izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju, na istome će po novome morati vidno napisati „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“

9. Porez po odbitku 15% na naknade za nastupe inozemnih umjetnika i športaša koje nisu fizičke osobe

10. Obrazac PDMO se ukida

11. Ukidanja vrijednosnog praga za odbitak pretporeza 50% kod osobnih automobila vrijednosti veće od 400.000,00 kn

12. Ulazak u sustav PDV-a po sili zakona i tijekom godine ako su ostvarene isporuke u vrijednosti većoj od praga za upis u registar obveznika PDV-a (300.000,00 kn)

13. Smanjenje porezne stope PDV-a na 13% za pojedine proizvode, usluge i povezana autorska prava

14. Smanjenje porezne stope na 5% svih lijekova koji imaju odobrenje nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode

15. Smanjenje stope poreza na promet nekretnina sa sadašnjih 4% na 3%.

Sretno!

Pročitaj više

Financijska izvješća mikro i malih subjekata (31.listopada 2018.)

 

Bliži se kraj poslovne godine (za većinu subjekata kojima je porezno razdoblje jednako kalendarskoj godini) što znači da se bliži i rok sastavljanja i predaje financijskih izvješća. Za one koji znaju te za one koji ne znaju pišemo u nastavku o 3 temeljna izvještaja kako bi se podsjetili što pojedini izvještaj znači i pokazuje.

 

BILANCA

Bilanca kao osnovica ekonomsko financijskog modela trgovačkog društva predstavlja prikaz imovine i izvora imovine na određeni dan, izraženih u financijskim terminima. Računovodstvenim jezikom imovina se naziva aktivom, a izvori imovine pasivom. Temeljna računovodstvena jednakost pri sastavljanju bilance glasi aktiva=pasiva.

Imovina se sastoji od potraživanja (kupci, država, zaposleni, vlasnik i sl.), nematerijalne imovine (software i ostala prava, web stranica, ulaganje na tuđoj imovini i sl.), materijalne imovine (zemljište, građevinski objekt, postrojenje, oprema, zalihe materijala, zalihe robe i sl.), novca (transakcijski računi u bankama, gotovinska blagajna i sl.) te financijske imovine (ulaganje u vrijednosne papire, dani zajmovi, dani depoziti i sl.).

Izvori imovine se sastoje od vlastitih izvora (temeljni kapital vlasnika, zakonske pričuve, zadržani dobitak, preneseni gubitak i sl.) te tuđih izvora (primljeni zajmovi i krediti, računi dobavljača, plaće zaposlenih, obveze za porez na dodanu vrijednost, obveze za porez na dobit i sl.).

Iz strukture bilance mogu se izvesti određeni zaključci i identificirati potencijalni problemi pa tako postoje horizontalna, vertikalna i analiza putem pokazatelja koje je poželjno češće raditi s ciljem prevencije problema i održavanja „zdravlja“!

 

RAČUN DOBITI I GUBITKA

Račun dobiti i gubitka prikazuje prihode i rashode te financijski rezultat ostvaren u određenom razdoblju. Temeljna razlika između bilance i računa dobiti i gubitka sastoji se u tome što bilanca prikazuje stanje imovine i njenih izvora na određeni dan, dok račun dobiti i gubitka prikazuje financijski rezultat ostvaren u određenom vremenskom razdoblju.

Glavni elementi računa dobiti i gubitka su: prihodi (računi za prodane proizvode, robu i/ili usluge, kamate, pozitivne tečajne razlike, otpisi obveza, potpore, subvencije i sl.), rashodi (materijalni troškovi, troškovi usluga, plaće zaposlenih, amortizacija, putni troškovi, troškovi promidžbe i reprezentacije, troškovi obrazovanja, kazne, darovanja i sl.), dobit ili gubitak prije oporezivanja (razlika između prihoda i rashoda), porez na dobit (opća stopa 18%, stopa 12% za subjekte do 3 000 000,00 kn prihoda) te dobit ili gubitak razdoblja (razlika između dobiti ili gubitka prije oporezivanja i poreza na dobit).

Računovodstveno procesiranje počinje s prikupljanjem knjigovodstvenih isprava o poslovnim događajima (knjigovodstvena dokumentacija), zatim njihovim provjeravanjem (kontroliranjem ili likvidiranjem), razvrstavanjem na pojedinačne ekonomske stavke (kontiranjem), unošenjem u poslovne knjige (knjiženjem), raznovrsnim obračunavanjima (amortizacije, otpisa, odstupanja, revalorizacije, troškova, doprinosa, poreza) i na kraju utvrđivanjem financijskoga rezultata.

Iz strukture računa dobiti i gubitka kao i iz strukture bilance mogu se izvesti određeni zaključci pa tako postoje pokazatelji uspješnosti poslovanja koje je jednako poželjno češće raditi s namjerom osnove za definiranje ciljeva i planova budućeg poslovanja.

 

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

Bilješke uz financijske izvještaje su financijski izvještaj koji sadrži informacije koje dodatno pojašnjavaju vrijednost, prirodu i obilježja nekih pozicija u bilanci i računu dobiti i gubitka i olakšavaju njihovo razumijevanje. Dakle, sadrže sve one informacije koje se ne vide direktno iz temeljnih izvješća, a nužne su za njihovo razumijevanje i ocjenu poslovanja; iz čega proizlazi njihov značaj i važnost sastavljanja, kao dodatnog izvora informacija pri stvaranju istinite, fer, pouzdane i nepristrane slike imovine, financija i rezultata poslovanja, a koje su potrebne vanjskim i unutarnjim korisnicima.

Sastoje se od osnovnih podataka o društvu (puni naziv društva, adresa, djelatnost, ime odgovorne osobe i ostali detalji vezani za društvo), značajnih računovodstvenih politika (metode, načela, postupci na temelju zakona i računovodstvenih standarda koji su korišteni u sastavljanju i objavljivanju financijskih izvješća) te pojašnjenja pojedinih pozicija financijskih izvješća.

Uloga bilješki uz financijske izvještaje je pružiti dodatne informacije koje nisu prezentirane u bilanci i računu dobiti i gubitka, ali su važne za razumijevanje bilo kojeg od njih.

 

 

Financijski izvještaji ne daju potpunu informaciju o nekom subjektu jer prikazuju zastarjele podatke no oni su ipak izvor važnih podataka. Njihova javna objava ima za cilj dati poslovnim partnerima i široj javnosti uvid u poslovanje subjekta. Iz tog razloga je bitno da su razumljivi, usporedivi i pouzdani, a što bi svima nama računovođama trebao biti temelj prilikom njihovog sastavljanja!

Pročitaj više

10 činjenica o obrtnicima! (26.rujna 2018.)

 

Obrt u smislu Zakona o obrtu (NN 143/13) je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga ili kupovinom i prodajom robe na tržištu. Obrt se može obavljati i kao sezonski obrt najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine.

Ovim člankom želimo skrenuti pažnju na 10 činjenica iz Zakona o obrtu koje svi znaju, a opet nije loše ponoviti, pa idemo redom:

1) Kada je za obavljanje obrta potreban prostor, obrtnik može obavljati obrt samo u prostoru za koji ima dokaz o pravu korištenja. Prostor, oprema i sredstva potrebna za obavljanje obrta moraju udovoljavati minimalnim tehničkim i ostalim uvjetima određenim posebnim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti.

2) Obrtnik je dužan najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta prijaviti obavljanje obrta mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba koji će o tome odmah izvijestiti nadležna tijela.

3) Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje, a sadrži naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake. Tvrtka se mora istaknuti na adresi sjedišta obrta i izdvojenih pogona u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor. Odredbe Zakona o trgovačkim društvima koje se odnose na tvrtku odgovarajuće se primjenjuju na tvrtku obrta.

4) Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt. Ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi. Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedište obrta je mjesto u kojemu obrtnik ima prebivalište, odnosno boravište. Obrtnik može promijeniti sjedište obrta. Promjenu sjedišta obrta obrtnik ili pravna osoba prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba koji o tome donosi rješenje i upisuje promjenu sjedišta obrta u Obrtni registar.

5) Obrt se može obavljati u više izdvojenih pogona. U svakom izdvojenom pogonu obrtnik koji obavlja slobodni obrt dužan je imenovati poslovođu. Obrtnik koji obavlja vezane ili povlaštene obrte dužan je u svakom izdvojenom pogonu imenovati stručnog poslovođu.

6) Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, a u slučaju povlaštenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu odnosno dozvolu. Povlastica odnosno dozvola se ne može prenijeti na drugu osobu.

7) Obrtniku u obavljanju obrta mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, bez obveze zasnivanja radnog odnosa. Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno.

8) Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pisano izvješćuje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba u roku od 30 dana od dana obustave. Iznimno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine, kada koristi rodiljni, odnosno roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a pravo je priznato izvršnim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Iznimno, obrtnik može obustaviti obavljanje obrta dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile.

9) Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

10) Upisom obrtnika u sudski registar na temelju odredaba Zakona o trgovačkim društvima mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba rješenjem utvrđuje mirovanje obrta. Mirovanje se prekida pri svakoj prijavi trgovca pojedinca za upis promjene u obrtni registar koja mora prethoditi upisu u sudski registar. Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona.

I to bi bilo to!

Pročitaj više

Građevinar ste; znate li čega se trebate pridržavati iz Kolektivnog ugovora za graditeljstvo? (31.kolovoza 2018.)

 

Kolektivni ugovor za graditeljstvo (NN 115/15) počeo se je primjenjivati na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnosti građevinarstva, područje F (NKD 2007) od 11.prosinca 2015. godine. Kako je u međuvremenu Kolektivni ugovor za graditeljstvo mijenjan 20.veljače 2018.godine (NN 26/18), isti se proširuje na sve poslodavce i radnike koji rade u području građevinarstva, a od 07.lipnja 2018.godine!

Kolektivnim ugovorom uređuju se međusobna minimalna prava i obveze poslodavaca i radnika u području građevinarstva, a iz radnih odnosa i u svezi s radnim odnosom radnika/radnice.

U nastavku izdvajamo neka od prava i obveza pa idemo redom:

 

1) Probni rad

 

-za radnike do trećeg stupnja stručne spreme (trogodišnja srednja škola) maksimalno trajanje probnog rada je 2 mjeseca dok za ostale radnike ono iznosi 6 mjeseci

 

2) Godišnji odmor

 

-za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na najmanje 4 tjedna plaćenog godišnjeg odmora

-raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac najkasnije do 30.lipnja tekuće godine

-minimalni broj dana godišnjeg odmora povećava se: za svakih navršenih 4 godine staža kod poslodavca, radniku invalidu rada i invalidu domovinskog rata, radniku roditelju s dvoje ili više djece do 7 godina života

-ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 5 tjedana

 

3) Plaća

 

-za izvršeni rad kod poslodavca radnik ima pravo na:

  • osnovnu plaću utvrđenu po složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu
  • stimulativni dio plaće
  • dodatak na plaću po osnovi radnog staža kod poslodavca (minuli rad)
  • dodatak za otežane uvjete rada, ako ih ima

 

4) Najniža osnovna plaća od ožujka 2018.godine

 

-najniža osnovna plaća radnika iznosi 3.750,00 kuna

 

5) Teži uvjeti rada

 

-za utjecaj okoline dodatak na osnovnu plaću najmanje 5%

-za fizičku i psihičku opterećenost dodatak na osnovnu plaću od 5%-50%

 

6) Rad nedjeljom, blagdanom, u noćnom radu i drugim uvjetima

 

-radnik ima pravo na povećanje osnovne plaće za:

  • rad u dane blagdana i u neradne dane utvrđene zakonom 50%
  • rad nedjeljom 30%
  • noćni rad 30%
  • rad u drugoj smjeni u slučaju stalnog smjenskog rada 10%
  • prekovremeni rad 30%

 

7) Regres 

 

-radnik ima pravo na jednokratni dodatak u iznosu od 1.800,00 kuna godišnje isplaćeno s plaćom za mjesec u kojem se koristi godišnji odmor

 

8) Terenski dodatak

 

-terenski dodatak iznosi od 90,00 kuna do 170,00 kuna dnevno

-akontacija za terenski dodatak isplaćuje se radniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za sljedeći mjesec, odnosno prilikom upućivanja na terenski rad

 

9) Odvojeni život

 

-naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se u visini od 600,00 kuna do maksimalno neoporezivog iznosa propisanog poreznim propisima

 

10) Otpremnina za umirovljenje

 

-radnik koji odlazi u mirovinu ima pravo na otpremninu u visini od 8.000,00 kuna

 

11) Pokaz

 

-radnik ima pravo na pokriće troškova prijevoza na posao i s posla od strane poslodavaca

 

12) Jubilarne nagrade

 

-radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za neprekidni radni staž navršen kod istog poslodavca za navršenih od 10 do 40 godina radnog staža

 

13) Dar u naravi

 

-radnik ima pravo na dar u naravi u iznosu od 400,00 kuna godišnje.

 

Temeljem čl.9.st.3. Zakona o radu ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako njime ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Sretno!

Pročitaj više

Ugostitelj ste; znate li čega se trebate pridržavati iz Kolektivnog ugovora ugostiteljstva? (31.srpnja 2018.)

 

 

Kolektivni ugovor ugostiteljstva (NN 36/18) potpisali su uz Hrvatsku udrugu poslodavaca i dva sindikata 27.ožujka 2018. s primjenom od 01.travnja 2018. Ministar rada je proširio primjenu Kolektivnog ugovora ugostiteljstva na sve poslodavce i radnike u RH s primjenom od 07.lipnja 2018.

Kolektivnim ugovorom uređuju se međusobna minimalna prava i obveze poslodavaca i radnika u ugostiteljskoj djelatnosti iz radnih odnosa i u svezi s radnim odnosom radnika/radnice.

U nastavku izdvajamo neka od prava i obveza pa idemo redom:

 

  • Raspored radnog vremena

 

-tjedno radno vrijeme raspoređeno je u 6 radnih dana ili u manjem broju radnih dana utvrđenih odlukom zbog specifičnosti poslovanja i potreba organiziranja rada u ugostiteljstvu

 

  • Godišnji odmor

 

-za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na najmanje 4 tjedna plaćenog godišnjeg odmora

-raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac najkasnije do 31.svibnja tekuće godine

-minimalni broj dana godišnjeg odmora uvećava se za dane s osnove složenosti poslova, za dane s osnove radnog staža, za dane s osnove invalidnosti i tjelesnog oštećenja te za dane ako se radi o radniku samohranom roditelju

 

  • Plaća

 

-za izvršeni rad kod poslodavca radnika ima pravo na osnovnu plaću radnog mjesta na kojem radi i kada se za to ostvare uvjeti na sljedeće dodatke:

  • dodatak na plaću za radni staž
  • dodatak za rad u posebnim uvjetima
  • dodatak na plaću za rad u uvjetima težim od uobičajenih (teži uvjeti rada)

 

  • Minuli rad

 

-osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu ukupnog radnog staža za 0,5 %

 

  • Teži uvjeti rada

 

-kolektivnim ugovorom kod poslodavca utvrđuju se slučajevi rada u otežanim uvjetima rada

-iznos povećanja osnovne plaće iznosi od 5 do 20%

 

  • Rad nedjeljom, blagdanom, u noćnom radu i drugim uvjetima

 

-radnik ima pravo na povećanje osnovne plaće za:

  1. rad u dane blagdana i u neradne dane utvrđene zakonom 50%
  2. rad nedjeljom 30%
  3. noćni rad 30%
  4. rad u drugoj smjeni u slučaju stalnog smjenskog rada 10%
  5. dvokratni rad 10%
  6. prekovremeni rad 50%

 

  • Otpremnina

 

-radnik koji odlazi u mirovinu ima pravo na otpremninu najmanje u propisanom neoporezivom iznosu za te namjene utvrđenog poreznim propisima

-radnik kojem se otkazuje ugovor o radu, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu u slučajevima i najmanje u iznosu propisanom zakonom

-radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojem se otkazuje ugovor o radu, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao sukladno prethodnom stavku

 

  • Pokaz

 

-radnik ima pravo na pokriće troškova prijevoza na posao i s posla od strane poslodavaca

 

  • Dar djetetu

 

-poslodavac je dužan jednom godišnje radniku, koji ima dijete do 15 godina života, osigurati prigodni dar ili isplatiti novac za dar najmanje u visini najvišeg neoporezivog iznosa utvrđenog poreznim propisima za tu namjenu.

 

 

Temeljem čl.9.st.3. Zakona o radu ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako njime ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Sretno!

 

 

 

 

Pročitaj više

Radna odjeća i obuća! (29.lipnja 2018.)

 

Temeljem Zakona o zaštiti na radu te posebnih propisa poslodavci imaju obvezu osigurati radnicima odjeću i obuću za rad. Osim pravovaljane provedbe zaštite na radu ( u npr. proizvodnji, građevini, poljoprivredi i sl.) postoje situacije kad radnu odjeću i obuću poslodavci osiguravaju zbog drugih propisa ili internih akata.

Javni bilježnici i odvjetnici…

Pravilnikom o službenoj odjeći javnih bilježnika, prisjednika, vježbenika i drugih zaposlenika u javnobilježničkom uredu i Hrvatskoj javnobilježničkoj komori te Pravilnikom o službenoj odjeći odvjetnika, odvjetničkih vježbenika i drugih zaposlenika u odvjetničkom uredu (posebni propisi) uređeno je da javni bilježnici i odvjetnici imaju pravo na radnu odjeću.

Poduzetnici…

Poduzetnici mogu internim aktom (Odlukom, Pravilnikom i sl.) propisati obvezu nošenja radne odjeće. Primitcima od nesamostalnog rada ne smatraju se primitci koje poslodavci daju svojim radnicima, u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca, i to posebno radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu te odjeća određena prema posebnim propisima poslodavca.

Radi toga, ako poslodavac svojim radnicima da radnu odjeću koja je obilježena njegovim nazivom ili znakom, u tom slučaju ne utvrđuje se plaća u naravi već se knjiži porezno priznati trošak radne odjeće.

Pomoćne knjige kod praćenja radne odjeće i obuće…

Kako bi poslodavac osigurao pravilno praćenje radne odjeće i obuće potrebno je voditi analitičku evidenciju imovine u materijalnom i financijskom obliku (količina, vrijednost i stanje zaliha). Kao dokaz da je radnik preuzeo radnu odjeću i obuću, potrebno je sastaviti pisanu izjavu (revers). Jednako tome kad radnik zamjenjuje staru odjeću i obuću novom, osim knjigovodstvenog evidentiranja temeljem pisane isprave o tome poslodavac da bi mu trošak otpisa bio porezno priznati, obvezan je staru odjeću dati ovlaštenom sakupljaču otpada na uništenje o čemu mora posjedovati potvrdu kao dokaz.

Neobilježena odjeća i obuća…

Ako odjeća i obuća nisu obilježeni (na vidljivom mjestu) nazivom ili znakom poslodavca, ukupna vrijednost tako nabavljene odjeće i obuće (s uključenim pretporezom) predstavlja osnovicu za obračun plaće u naravi radniku. U tom slučaju radi se o porezno priznatom trošku.

 

Budite oprezni!

 

Pročitaj više

Godišnji odmor i sve što ide uz to! (30.svibnja 2018.)

 

Uvodno…

Pravo na godišnji odmor proizlazi iz jedne od odredbi članka Ustava RH dok u Zakonu o radu predstavlja jedno od osnovnih prava iz radnog odnosa svakog radnika.

Razvidno je kako je godišnji odmor definiran kao pravo radnika te obveza poslodavca odnosno svaki radnik ima pravo na godišnji odmor i tog se prava ne može odreći. Ovakvo ustavno određenje izuzetno je bitno za poimanje same svrhe godišnjeg odmora kao nužne pretpostavke očuvanja funkcionalnosti fizičkih i mentalnih sposobnosti radnika, u cilju obnove energije i sposobnosti za nastavak radnih obveza. Upravo zbog navedenog, slijedom citirane ustavne odredbe, ništetan je svaki sporazum između radnika i poslodavca o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno isplati naknade umjesto godišnjeg odmora. Ipak i od takove zakonom utvrđene ništetnosti sporazuma o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora postoji iznimka kod prestanka radnog odnosa. U tom slučaju poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora pri čemu se takva isplata neće smatrati nezakonitom i ništetnom.

Koliko dana GO…

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna, dok je za maloljetne radnike i radnike koji rade na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja propisan godišnji odmor od najmanje pet tjedana.

Trajanje duže od navedenog zakonskog minimuma te broj radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor utvrđuju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Naglasak je na radnim danima, što drugim riječima znači da se blagdani i neradni dani određeni zakonom kao i razdoblja privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), ne uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora.

Razmjerni dio…

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora radnik ostvaruje:

  • ako u kalendarskoj godini, u kojoj je zasnovao radni odnos, nije radio punih šest mjeseci i
  • ako mu u kalendarskoj godini prestane radni odnos.

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora podrazumijeva pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Ako radnik i poslodavac sporazumno raskinu radni odnos tada je to jedina iznimka od obveze radnikova prava na razmjerni dio godišnjeg odmora jer u tom slučaju pitanje godišnjeg odmora je pitanje dogovora (sporazuma) poslodavca i radnika.

Godišnji odmor u dijelovima…

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drugačije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna. Poslodavac i radnik ne mogu se dogovoriti da radnik tijekom kalendarske godine ne iskoristi niti jedan dan godišnjeg odmora nego da cijeli godišnji odmor prebaci u sljedeću kalendarsku godinu.

Trajanje i raspored korištenja godišnjeg odmora…

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o rasporedu obavještava radnike. Moguće je radnike obavijestiti i usmeno i pismeno i to najmanje petnaest dana prije početka korištenja godišnjeg odmora. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo iskoristiti kada on to želi (uz obavezu obavještavanja poslodavca tri dana prije njegova korištenja).

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora…

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora poslodavac je obvezan radniku isplaćivati naknadu plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu i to najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

Regres…

Ako se prigodna nagrada isplaćuje radniku koji u tekućoj godini istovremeno radi kod 2 ili više poslodavaca ili je tijekom tekuće godine zasnovao radni odnos, radnik je obavezan prije isplate prigodne nagrade poslodavcu pisano izjaviti da li je i koliko prigodne nagrade ostvario u tekućoj godini. Poslodavac radniku može neoporezivo isplatiti 2.500,00 kuna prigodnih nagrada u tekućoj godini ako radnik da izjavu poslodavcu da u tekućoj godini nije primio neoporezive prigodne nagrade.

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor…

Isplaćuje se jedino u slučaju prestanka radnog odnosa.

 

Uživajte…

Pročitaj više

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka ili GDPR (The General Data Protection Regulation) s primjenom od 25.svibnja 2018. (30.travnja 2018.)

 

Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka utvrđuju se pravila povezana sa zaštitom pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i pravila povezana sa slobodnim kretanjem osobnih podataka te se štite temeljna prava i slobode pojedinaca, a posebno njihovo pravo na zaštitu osobnih podataka.

U skladu sa zakonodavstvom EU kao i s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka svaka država članica mora uspostaviti neovisno nadzorno tijelo zaduženo za praćenje provedbe propisa o zaštiti podataka. U RH uspostavljena je Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

Osim praćenja i provođenja primjene Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, promicanja javne svijesti o pravilima, rizicima, zaštitnim mjerama, nadzorno tijelo prilikom obavljanja zadaća ima sljedeće ovlasti: izdavanje upozorenja i službene opomene voditelju obrade ili izvršitelju obrade, privremeno ili konačno ograničavanje te zabrana obrade podataka kao i izricanje upravne novčane kazne.

Što su osobni podaci?

Svi podaci koji se odnose na pojedinca (ispitanika) čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. To su između ostalog: ime i prezime, identifikacijski broj, slika, glas, adresa, broj telefona, e-mail adresa, IP adresa, povijest bolesti, popis najdraže muzike, popis najdraže literature, ugovor o radu, prijava na HZMO/HZZO, broj IBAN računa, spol, državljanstvo i slično.

Koje su posebne kategorije osobnih podataka?

Rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatu, genetski i biometrijski podaci, zdravlje, spolni život te seksualna orijentacija pojedinca.

Tko je ispitanik?

Osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Što je obrada osobnih podataka?

Svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima, a obuhvaća radnje poput prikupljanja, bilježenja, organiziranja, strukturiranja, pohrane, prilagodbe i izmjene, pronalaženja, obavljanja uvida, uporabe, otkrivanja prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje, usklađivanja ili kombiniranja, ograničavanja, brisanja ili uništenja. Oni koji zapošljavaju radnike, prodaju dobra i/ili usluge svojim kupcima fizičkim osobama, vode evidenciju svojih članova u udrugama, prikupljaju životopise, u svojem radu angažiraju studente putem student servisa, svoje poslovanje baziraju na internet prodaji, koriste se video nadzorom i slično, bit će svojim radom obuhvaćeni Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka.

Tko je primatelj osobnih podataka?

Fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili drugo tijelo kojem se otkrivaju osobni podaci, neovisno o tome je li on treća strana. To su između ostalog: Porezna uprava, HZMO, HZZO, poslovna banka i slično.

Tko su obveznici primjene Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka?

  1. Pravne osobe
  2. Tijela državne i lokalne vlasti
  3. Tijela državne i lokalne uprave
  4. Agencije
  5. Ustanove
  6. Zaklade
  7. Udruge
  8. Političke stranke
  9. Sindikalni sportski klubovi.

Koja su načela obrade osobnih podataka?

  1. Zakonitost, poštenost i transparentnost
  2. Ograničavanje svrhe
  3. Smanjenje količine podataka
  4. Točnost
  5. Ograničenje pohrane
  6. Cjelovitost i povjerljivost
  7. Pouzdanost.

Što je zakonitost obrade osobnih podataka?

Kad je ispunjeno barem jedno od navedenog:

  1. Ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha
  2. Obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora
  3. Obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade
  4. Obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe
  5. Obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade
  6. Obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

Što je privola?

Svako dobrovoljno, posebno, informirano i nedvosmisleno izražavanje želja ispitanika kojim on izjavom ili jasnom potvrdnom radnjom daje pristanak za obradu osobnih podataka koji se na njega odnose.

Koji su uvjeti privole ispitanika?

  1. Voditelj obrade mora moći dokazati da je ispitanik dao privolu za obradu svojih osobnih podataka
  2. Zahtjev za privolu, ako je u vidu pisane izjave koja se odnosi i na druga pitanja, mora biti predočen tako da ga se može jasno razlučiti od drugih pitanja, u razumljivom i lako dostupnom obliku uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika
  3. Ispitanik ima pravo u svakom trenutku povući svoju privolu.

Koja su prava ispitanika?

  1. Pravo na transparentnost
  2. Pravo na pristup podacima
  3. Pravo na ispravak
  4. Pravo na zaborav (brisanje podataka)
  5. Pravo na ograničenje obrade
  6. Pravo na prenosivost podataka
  7. Pravo na prigovor
  8. Pravo protivljenja odluci na temelju profila.

Tko je voditelj obrade?

Fizička ili pravna osoba koja sama ili zajedno s drugima određuje svrhu i sredstva obrade osobnih podataka. Provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurala i mogla dokazati da se obrada provodi u skladu s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka. Provodi odgovarajuće politike zaštite podataka. Poštuje odobrene kodekse ponašanja uz poštovanje odobrenih mehanizama certificiranja.

Tko je izvršitelj obrade?

Fizička ili pravna osoba koja obrađuje osobne podatke u ime voditelja obrade. Jamči provedbu odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera tako da je obrada u skladu sa zahtjevima Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka.

Obrada koju provodi izvršitelj obrade uređuje se ugovorom ili drugim pravnim aktom koji izvršitelja obrade obvezuje prema voditelju obrade, a koji navodi:

  1. Predmet i trajanje obrade
  2. Priroda i svrha obrade
  3. Vrsta osobnih podataka
  4. Kategorija ispitanika
  5. Obveze i prava voditelja obrade.

Što je evidencija o aktivnostima obrade?

Pregled aktivnosti obrada osobnih podataka koji sadržava sve bitne elemente obrade, poput identiteta voditelja/izvršitelja, svrhu obrade, opis ispitanika i osobnih podataka, kategorije primatelja podataka, rokove čuvanja podataka, tehnički i organizacijski opis sigurnosnih mjera.

Obveza vođenja evidencije o aktivnostima obrade se ne primjenjuje na poduzeće ili organizaciju u kojoj je zaposleno manje od 250 osoba, osim ako će obrada koju provodi vjerojatno prouzročiti visok rizik za prava i slobode ispitanika, ako obrada nije povremena ili obrada uključuje posebne kategorije podataka ili je riječ o osobnim podacima u vezi s kaznenim osudama i kažnjivim djelima.

Što znači sigurnost obrade osobnih podataka?

Među tehničke i organizacijske mjere spadaju mjere fizičke zaštite isprava i podataka od neovlaštenog pristupa. Tehnička zaštita osobnih podataka sadržanih u računalnim bazama osigurava se pseudonimizacijom, enkripcijom te drugim načinima zaštite. Među organizacijske mjere spada davanje izjava o povjerljivosti svih osoba koje prikupljaju i obrađuju osobne podatke.

Tko je službenik za zaštitu osobnih podataka?

Fizička osoba određenih stručnih kvalifikacija, a osobito stručnog znanja o pravu i praksama u području zaštite podataka te sposobnosti izvršavanja zadaća imenovana od strane voditelja obrade i/ili izvršitelja obrade.

Što je kodeks ponašanja?

Predstavlja skup temeljnih pravila ponašanja u procesu primjene Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka. Udruženja i druga tijela koja predstavljaju kategorije voditelja obrade ili izvršitelja obrade mogu izraditi kodekse ponašanja ili izmijeniti ili proširiti takve kodekse radi preciziranja primjene Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, kao što je u pogledu: poštene i transparentne obrade, legitimnih interesa voditelja obrade u posebnim kontekstima, prikupljanja osobnih podataka, pseudonimizacije osobnih podataka, informiranja javnosti i ispitanika, ostvarivanja prava ispitanika, informiranja i zaštite djece te načina pribavljanja privole nositelja roditeljske odgovornosti nad djetetom i slično.

 

 

Puno definicija, puno posla, organizacije i truda je pred vama. Prekršajne odredbe navedene Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka su visoke tako da nemojte ignorirati ovu novu zadaću koju je zakonodavac stavio pred sve nas.

 

 

 

 

 

Pročitaj više

Na što obratiti pažnju kod obrtnika u 2018.godini! (30.ožujka 2018.)

 

Obrt-paušalni (vlasnik obrta nije nigdje drugdje u radnom odnosu)

 

A.Doprinosi se plaćaju svaki 15-ti u tekućem mjesecu za prethodni mjesec

OSNOVICA=3.208,00KN-UKUPNO DOPRINOSA (37,2% od osnovice)=1.193,38KN

B.Porezi se plaćaju kvartalno

OSNOVICA=DO 85.000,00KN-UKUPNO TROMJESEČNO ZA ZAGREB=451,35KN

OSNOVICA=DO 115.000,00KN-UKUPNO TROMJESEČNO ZA ZAGREB=610,65KN

OSNOVICA=DO 149.500,00KN-UKUPNO TROMJESEČNO ZA ZAGREB=793,85KN

OSNOVICA=DO 230.000,00KN-UKUPNO TROMJESEČNO ZA ZAGREB=1.221,30KN

OSNOVICA=DO 300.000,00KN-UKUPNO TROMJESEČNO ZA ZAGREB=1.593,00KN

C.Komorski doprinos se plaća kvartalno

IZNOS=228,00KN

D.Turistička članarina se plaća na ukupne primitke mjesečno ovisno o djelatnosti

E.Doprinos za šume se plaća kvartalno

OSNOVICA=UKUPNI PRIMITAK

UKUPNO KVARTALNO=OSNOVICA*0,0265%/12*3

F.Bankarska naknada varira ovisno broju prometa po računu

G.Knjigovodstvo varira ovisno o količini posla koju obrtnik paušalista ima

 

Obrt-paušalni-druga djelatnost (vlasnik obrta je u radnom odnosu)

 

A.Doprinosi se plaćaju 1 godišnje

OSNOVICA=DO 85.000,00KN-UKUPNO=2.231,25KN

OSNOVICA=DO 115.000,00KN-UKUPNO=3.018,75KN

OSNOVICA=DO 149.500,00KN-UKUPNO=3.924,38KN

OSNOVICA=DO 230.000,00KN-UKUPNO=6.037,50KN

OSNOVICA=DO 300.000,00KN-UKUPNO=7.875,00KN

B.Porezi se plaćaju kvartalno

OSNOVICA=DO 85.000,00KN-UKUPNO TROMJESEČNO ZA ZAGREB=451,35KN

OSNOVICA=DO 115.000,00KN-UKUPNO TROMJESEČNO ZA ZAGREB=610,65KN

OSNOVICA=DO 149.500,00KN-UKUPNO TROMJESEČNO ZA ZAGREB=793,85KN

OSNOVICA=DO 230.000,00KN-UKUPNO TROMJESEČNO ZA ZAGREB=1.221,30KN

OSNOVICA=DO 300.000,00KN-UKUPNO TROMJESEČNO ZA ZAGREB=1.593,00KN

C.Komorski doprinos se plaća kvartalno

IZNOS=228,00KN

D.Turistička članarina se plaća na ukupne primitke mjesečno ovisno o djelatnosti

E.Doprinos za šume se plaća kvartalno

OSNOVICA=UKUPNI PRIMITAK

UKUPNO KVARTALNO=OSNOVICA*0,0265%/12*3

F.Bankarska naknada varira ovisno broju prometa po računu

G.Knjigovodstvo varira ovisno o količini posla koju obrtnik paušalista ima

 

Obrt-vodi knjige (vlasnik obrta nije nigdje drugdje u radnom odnosu)

 

A.Doprinosi se plaćaju svaki 15-ti u tekućem mjesecu za prethodni mjesec

OSNOVICA=5.213,00KN-UKUPNO DOPRINOSA (37,2% od osnovice)=1.939,24KN

B.Porezi se plaćaju mjesečno

OSNOVICA (RAZLIKA IZMEĐU PRIMITAKA I IZDATAKA)=DO 210.000,00KN

UKUPNO ZA ZAGREB=STOPA 24%/12 *18% (PRIREZ)

OSNOVICA (RAZLIKA IZMEĐU PRIMITAKA I IZDATAKA)=IZNAD 210.000,00KN

UKUPNO ZA ZAGREB=STOPA 36%/12 *18% (PRIREZ)

C.Komorski doprinos se plaća kvartalno

IZNOS=228,00KN

D.Turistička članarina se plaća na ukupne primitke mjesečno ovisno o djelatnosti

E.Doprinos za šume se plaća kvartalno

OSNOVICA=UKUPNI PRIMITAK

UKUPNO KVARTALNO=OSNOVICA*0,0265%/12*3

F.Bankarska naknada varira ovisno broju prometa po računu

G.Knjigovodstvo varira ovisno o količini posla koju obrtnik paušalista ima

 

Obrt-vodi knjige-druga djelatnost (vlasnik obrta je u radnom odnosu)

 

A.Doprinosi se plaćaju 1 godišnje

Najviša godišnja osnovica=62.556,00KN

Iznos godišnji najviši=osnovica * 17,5%=10.947,30KN

B.Porezi se plaćaju mjesečno

OSNOVICA (RAZLIKA IZMEĐU PRIMITAKA I IZDATAKA)=DO 210.000,00KN

UKUPNO ZA ZAGREB=STOPA 24%/12 *18% (PRIREZ)

OSNOVICA (RAZLIKA IZMEĐU PRIMITAKA I IZDATAKA)=IZNAD 210.000,00KN

UKUPNO ZA ZAGREB=STOPA 36%/12 *18% (PRIREZ)

C.Komorski doprinos se plaća kvartalno

IZNOS=228,00KN

D.Turistička članarina se plaća na ukupne primitke mjesečno ovisno o djelatnosti

E.Doprinos za šume se plaća kvartalno

OSNOVICA=UKUPNI PRIMITAK

UKUPNO KVARTALNO=OSNOVICA*0,0265%/12*3

F.Bankarska naknada varira ovisno broju prometa po računu

G.Knjigovodstvo varira ovisno o količini posla koju obrtnik paušalista ima

 

Ako ste paušalni obrtnik predlažemo barem jedno savjetovanje s knjigovodstvenim uredom, na početku poslovanja, dok oni paušalisti koji rade s EU ili 3.zemljama svakako neka angažiraju računovodstveni ured jer nije sve tako jednostavno kako se čini na prvi pogled.

Sretno!

Pročitaj više

Utvrđivanje inozemnih dnevnica u 2018.godini (28.veljače 2018.)

 

Novim Pravilnikom o porezu na dohodak (NN 128/2017) u primjeni od 01.01.2018. propisana su nova pravila vezana uz obračun dnevnica za službena putovanja u inozemstvo koje pod propisanim uvjetima i do propisanih iznosa ne podliježu obvezi oporezivanja.

 

U prošlogodišnjem članku pisali smo o svrsi dnevnice kao i o uvjetima isplate dnevnice pa krećemo odmah s primjerima koji vrijede za ovu godinu, a nadamo se i za neki duži period od godine dana.

 

Primjeri obračuna dnevnica

 

Primjer 1.

Odredište putovanja Beograd, Srbija
Sredstvo prijevoza Osobni automobil
Datum i vrijeme odlaska 12.02.2018. 09:00
Datum i vrijeme dolaska 13.02.2018. 18:00
Ukupno sati provedeni na putu 33:00
Pravo na ukupno dnevnica 1,5 (1 SRB dnevnica + 1/2 HR dnevnica)

 

Radnik je iz Zagreba krenuo osobnim automobilom na službeno putovanje u Beograd po nalogu poslodavca. Svrha puta je poslovni sastanak s klijentom u Beogradu. Obračun dnevnica je sljedeći:

 

DATUM DRŽAVA ULAZ/IZLAZ TRAJANJE PUTA
12.02.2018. HRVATSKA 09:00 (polazak) 03:00
12.02.2018. SRBIJA 12:00
13.02.2018. SRBIJA 15:00 27:00
13.02.2018. HRVATSKA 18:00 (povratak) 03:00

 

Ako se jedan službeni put odnosi na put u tuzemstvo i inozemstvo, prvo se utvrđuje pravo na inozemnu dnevnicu, a nakon toga pravo na tuzemnu dnevnicu, uzimajući u obzir ukupan broj dana/sati provedenih na službenom putu. Ako je ukupno na putovanju osoba provela više od osam, odnosno više od 12 sati, a u inozemstvu manje od osam sati, tada se isplaćuje pripadajuća tuzemna dnevnica uzevši u obzir ukupan broj sati provedenih na putovanju u tuzemstvu i inozemstvu.

 

Primjer 2.

Odredište putovanja Kopenhagen, Danska
Sredstvo prijevoza Avion
Datum i vrijeme odlaska 14.02.2018. 06:30
Datum i vrijeme dolaska 16.02.2018. 16:30
Ukupno sati provedeni na putu 58:00
Pravo na ukupno dnevnica 2,5 (2,5 DK dnevnica)

 

Radnik je iz Zagreba krenuo osobnim automobilom do aerodroma Pleso na službeno putovanje avionom u Kopenhagen po nalogu poslodavca. Polazak aviona je u 09:00. Svrha puta su poslovni sastanci s klijentom u Kopenhagenu.

Ako se za službeno putovanje u inozemstvo koristi zračni prijevoz, inozemna dnevnica se obračunava dva sata prije vremena predviđenog polijetanja zrakoplova iz posljednje zračne luke u Republici Hrvatskoj do vremena dolaska zrakoplova u prvu zračnu luku u Republici Hrvatskoj.

 

Primjer 3.

Odredište putovanja Barcelona, Španjolska i Porto, Portugal
Sredstvo prijevoza Osobni automobil
Datum i vrijeme odlaska 19.02.2018. 05:00
Datum i vrijeme dolaska 24.02.2018. 18:30
Ukupno sati provedeni na putu 133:30
Pravo na ukupno dnevnica 6 (2,5 ES dnevnica + 2,5 PT dnevnica +1 FR dnevnica)

 

Radnik je iz Zagreba krenuo osobnim automobilom na službeno putovanje u Barcelonu i Porto po nalogu poslodavca. Svrha puta je poslovni sastanak s klijentima u Barceloni i Portu. Radnik je tijekom putovanja na povratku prenoćio u Nici, Francuska. Obračun dnevnica je sljedeći:

 

DATUM DRŽAVA ULAZ/IZLAZ TRAJANJE PUTA
19.02.2018. HRVATSKA 05:00 (polazak) 0:45
19.02.2018. SLOVENIJA 05:45
19.02.2018. SLOVENIJA 07:45 02:00
19.02.2018. ITALIJA 07:45
19.02.2018. ITALIJA 13:45 06:00
19.02.2018. FRANCUSKA 13:45
19.02.2018. FRANCUSKA 18:45 05:00
19.02.2018. ŠPANJOLSKA 18:45
21.02.2018. ŠPANJOLSKA 14:00 43:15
21.02.2018. PORTUGAL 14:00
23.02.2018. PORTUGAL 08:00 42:00
23.02.2018. ŠPANJOLSKA 08:00
23.02.2018. ŠPANJOLSKA 16:00 08:00
23.02.2018. FRANCUSKA 16:00
24.02.2018. FRANCUSKA 09:00 17:00
24.02.2018. ITALIJA 09:00
24.02.2018. ITALIJA 15:00 06:00
24.02.2018. SLOVENIJA 15:00
24.02.2018. SLOVENIJA 17:30 02:30
24.02.2018. HRVATSKA 18:30 (povratak) 01:00

 

Radnik zato što je upućen na službeni put automobilom u Španjolsku i Portugal, vrijeme provedeno u Sloveniji, Italiji i Francuskoj (zato što je manje od 12 sati) u odlasku pribraja se Španjolskoj dnevnici, a vrijeme provedeno u Portugalu, Španjolskoj, Italiji i Sloveniji (zato što je manje od 12 sati) u povratku pribraja se Portugalskoj dnevnici. Pri povratku se je radnik zadržao u Francuskoj duže od 12 sati (noćenje) pa ima pravo i na Francusku dnevnicu.

Ako se službeno putuje u više zemalja, u odlasku se obračunava dnevnica utvrđena za stranu država u kojoj se počinje službeno putovanje, a u povratku dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj je službeno putovanje završeno. Za svako zadržavanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sati obračunava se dnevnica za tu stranu državu, a svako zadržavanje u stranoj državi kraće od 12 sati, obračunava se u vrijeme provedeno u idućoj državi u kojoj se provelo više od 12 sati.

 

Primjer 4.

Odredište putovanja Amsterdam, Nizozemska
Sredstvo prijevoza Osobni automobil
Datum i vrijeme odlaska 26.02.2018. 06:00
Datum i vrijeme dolaska 28.02.2018. 23:00
Ukupno sati provedeni na putu 65:00
Pravo na ukupno dnevnica 3 (3 NL dnevnica)

 

Radnik je iz Zagreba krenuo osobnim automobilom na službeno putovanje u Amsterdam po nalogu poslodavca. Svrha puta je poslovni sastanak s klijentom u Amsterdamu. Obračun dnevnica je sljedeći:

 

DATUM DRŽAVA ULAZ/IZLAZ TRAJANJE PUTA
26.02.2018. HRVATSKA 06:00 (polazak) 01:00
26.02.2018. SLOVENIJA 07:00
26.02.2018. SLOVENIJA 08:00 01:00
26.02.2018. AUSTRIJA 08:00
26.02.2018. AUSTRIJA 11:00 03:00
26.02.2018. NJEMAČKA 11:00
26.02.2018. NJEMAČKA 19:30 08:30
26.02.2018. NIZOZEMSKA 19:30
28.02.2018. NIZOZEMSKA 09:30 38:00
28.02.2018. NJEMAČKA 09:30
28.02.2018. NJEMAČKA 18:00 08:30
28.02.2018. AUSTRIJA 18:00
28.02.2018. AUSTRIJA 21:00 03:00
28.02.2018. SLOVENIJA 21:00
28.02.2018. SLOVENIJA 22:00 01:00
28.02.2018. HRVATSKA 23:00 (povratak) 01:00

 

Radnik zato što je upućen na službeni put automobilom u Nizozemsku, vrijeme provedeno u odlasku i povratku u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj (zato što je manje od 12 sati) pribraja se Nizozemskoj dnevnici.

Inozemna dnevnica određena za stranu državu u koju se službeno putuje obračunava se od sata prelaska granice Republike Hrvatske, a dnevnice određene za stranu državu iz koje se dolazi, do sata prelaska granice Republike Hrvatske.

 

Obračun dnevnica iz godine u godine sve je kompleksniji pa pripazite!

Osim toga, a za kraj nemojte zaboraviti platiti poseban doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putovanju u inozemstvo za putovanja u zemlje koje nisu članice Europske Unije i iznimno za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Norvešku, Island, Švicarsku i Lihtenštajn.

Pročitaj više